Ovaj sustav drevnih i duhovnih tjelesnih vježbi porijeklom je iz Indije, a neki ga smatraju i načinom života. Joga se ponajprije sastoji od fizičkih vježbi u koje spadaju vježbe disanja i položaji tijela. U Indiji jogu smatraju sredstvom koje vodi prosvjetljenju, odnosno postizanju jedinstva sa samim sobom i univerzumom Brahman.

Danas mnogi vježbaju jogu iz različitih razloga… Većina ljudi bavi se jogom radi fizičkog zdravlja, a neki radi razvijanja koncentracije, određenih filozofskih uvjerenja ili kako bi postigli unutrašnji mir i ravnotežu. Jogom se može postići mnogo ako se redovito i uporno vježba – smatra se da se jogom liječe ili ublažuju razne vrste bolesti i poremećaja, poput nesanice i astme. 

Postoji nekoliko vrsta joge:

• Joga Ashtanga je sistem intenzivne joge. Uključuje progresivni niz položaja tijela. Svatko može koristiti vlastiti intenzitet vježbi.
• Bikram Joga se obavlja u prostoriji zagrijanoj na 35-40º C. Vrućina povečava znojenje i čišćenje tijela; mišići se razvijaju.
• Hatha Joga – najpoznatija od svih tipova joge.
• Iyengar joga – najpopularijna vrsta joge u SAD-u. Radi se o suptilnim položajima, gdje se pažnja osobito usmjerava na mišiće i pravilno držanje tijela.
• Vinyasa joga uključuje intenzivne vježbe istezanja. Usredotočuje se na usklađene kretnje i disanje.

Intenzitet vježbi je prilagođen mogućnostima koje način života pojedinoj osobi pruža (jednom tjedno ili svaki dan). Uskoro su na tijelu vidljivi pozitivni rezultati.

Joga - mnogo više od trenda

Na Zapadu je 1960-ih godina došlo do povećanog zanimanja za terapije koje djeluju na tijelo i um. Tada je grupa Beatles legendarnim putovanjem u Indiju skrenula pozornost cijelog svijeta na jogu i potaknula njezino širenje. Svatko ju je tada shvaćao na drukčiji način, no svi su u jednome bili složni – joga je, ako se pravilno primjenjuje, prekrasno sredstvo za ozdravljenje i očuvanje zdravlja svih dobnih i spolnih skupina.

Današnje generacije uzimaju jogu pomalo zdravo za gotovo, i ne znajući koliko su sretne što ne trebaju mjesecima u bespućima Indije tražiti učitelja koji bi ih podučio tom drevnom znanju. Ono je danas svima dostupno: u velikim gradovima centri za jogu gotovo su na svakom koraku, u trgovinama se prodaju linije odjeće namijenjene vježbanju joge, u trgovinama i na mrežnim stranicama dostupne su videolekcije...

Popularizacija joge očito nije ni slučajna ni kratkotrajna. Suvremeni čovjek shvatio je da se treba početi brinuti o sebi i svome zdravlju – o prehrani, tjelovježbi, zdravom životnom stilu – te naučiti kako se nositi sa stresnim situacijama. Upravo joga nudi rješenja za sve te aspekte cjelovitog života. Kad je redovito vježbamo, razvijamo disciplinu u svim životnim područjima, osjećaj opuštenosti i stalne svjesnosti svoga tijela, a to se polako počne preslikavati i na naš život izvan prostirke.

Što joga može učiniti za vas?

Zahvaljujući vježbanju joge, tijekom vremena postajemo svjesniji potrebe svog tijela za redovitim kretanjem, boravkom na svježem zraku i zdravom prehranom te se uz manje napora oslobađamo loših navika. Primjerice, postajemo svjesni kako različite namirnice utječu na naš organizam pa nam pravilna prehrana prestaje biti svakodnevna borba. Ona postaje naš izbor. Mnogi jogiji spontano prestanu jesti meso jer se osjećaju lakšima i zdravijima kad ga ne jedu. Osim toga, počinjemo provoditi više vremena u prirodi, više je cijeniti, osvještavamo svoju povezanost s njom. Svi ti aspekti zdravog življenja u sinergiji s jogom dugoročno povoljno utječu na naše duševno i tjelesno zdravlje.

Osim što povoljno djeluje na krvni tlak, joga smanjuje i druge rizike od bolesti krvožilnog sustava – snižava kolesterol, puls u mirovanju i pomaže u usporavanju napredovanja ateroskleroze, što je vidljivo iz rezultata nekoliko istraživanja pod vodstvom dr. Erin Olivo, voditeljice programa integrativne medicine pri Sveučilištu u Columbiji. Iako znanost još nije do kraja objasnila djelovanje joge na zdravlje srca, prema nekim indijskim školama terapije jogom, funkcija srca blisko je povezana s našim emocionalnim metabolizmom, a potisnute emocije opterećuju srce na tjelesnoj razini.

Drugim riječima, kad smo nervozni, puni briga, potičemo djelovanje autonomnog živčanog sustava, koji šalje u krvotok hormone stresa. Tada se mišići osrčja dodatno napinju, puls se ubrzava, srce pumpa pod većim pritiskom, što s vremenom dovodi do visokog krvnog tlaka. Joga pomaže u pravovremenom osvještavanju, uravnoteženju i otpuštanju potisnutih emocija.

Namasté

Izvori:

• http://www.sensaklub.hr/clanci/pilates-amp-joga/sto-o-jogi-kaze-znanost
• http://www.sensaklub.hr/clanci/pilates-amp-joga/joga-za-zdravlje-krvozilnog-sustava
• http://www.alfa-portal.com/joga-nacin-zivota/